Napisao Administrator, 14.09.2012

Komogovina je selo koje se nalazi u blizini prometnice koja vodi iz Petrinje prema Hrvatskoj Kostajnici. U blizini utoka potoka Badušnice u Sunju stoji nekadašnji manastir, danas parohijska crkva. Do 17. stoljeća duhovni centar pravoslavnih bio je manastir Moštanica pod Kozarom, no kako je taj manastir uništen u ratovima s Osmanlijama, kaluđeri su prešli prijeko rijeke Une i u mjestu Komogovini osnovali novi manastir. Prvi kaluđeri u njemu bili su Jovo Svilokos i Silvestar Prodanović. Koliko je manastir već bio razvijen, pokazuju tragovi vodovoda od brda Čardačišta do manastira, s odvodom u Sunju. U Komogovini su boravili i prva tri episkopa Kostajničkog vladičanstva od 1715. do 1738. godine. To su bili Ugarković, Dimitrijević i Ljubibratić. Današnju zidanu crkvu u Komogovini podigao je episkop Andrijević između 1741. i 1749. godine, za vrijeme svog stolovanja u Kostajnici. Episkopalna crkva, isprva drvena, bila je posvećena Svetom Arhanđelu. Godine 1728. spominje se crkva Vaznesenja, a potom Preobraženja Gospodnjeg. Vrlo vjerojatno se ovdje nalazio grob Atanasija Ljubojevića. Postoje opis manastira iz 1771 / 72.U opisu stoji: „ Postoji mala kapela, osam ćelija i trpezarija, sve drveno. Na potoku mlin. Zemlje svega 132 rala: 30 motika vinograda, 499 stabala šljiva bratstvo ima sedam jeromonaha, jedan kaluđer i 4 monaha“. Regulamentom iz 1777.godine određeno je da se neće ukinuti samo onaj manastir koji može izdržavati najmanje osam kaluđera i koji ima najmanje 30 rali plodne zemlje. Komogovina nije imala uvjete za opstanak i zato je ukinuta. Od tada je crkva postala parohijska.

Mnogi predmeti iz crkve su stradali u Drugom svjetskom ratu. Jedan dio predmeta spasili su kustosi Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu. U manastiru je također bilo stjecište kaluđera ikonopisaca i iz njega su izašla brojna slikarska djela koja se u stručnoj literaturi nazivaju „ Komogovinska škola“.